Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Inflacija". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 



INFLACIJA

(pojam vrste i karakteristike)

Riječ inflacija potiče od latinske riječi inflatio koja u prevodu znači nadudost, nadimanje, dakle bolesno stanje organizma koje se manifestuje u nadutosti.

Istorijski posmatrano, svaki rat je donosio opšti porast cijena u poslijeratnom periodu od 1945 do početka 1980 od. cijene su sve više i više rasle.

Problem inflacije je izazvao veliku pažnju ekonomista, tako da je o ovom napisana veoma obimna literatura. Ja ću se potruditi da svojim riječima uz pomoć literature probam objasniti ovaj fenomen zvani Inflacija.

Inflacija je povećanje novčanog opticaja koji ima za posledicu povećanje cijena. Pojam se takođe može definisati kao pad vrijednosti novca. Vrijednost novca označava njegovu kupovnu moć. Ako ko u određenoj privredi postoji inflacija , kupovna moć te valute pada.

O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno da bi se mogla «izliječiti».

Specifična je po tome što ne bira ni vrijeme ni mjesto gdje će se javiti, to mogu biti razvijene ali i nerazvijene zemlje, površinom male i velike... Druga specifičnost je ta što se nikad ne javlja u istom obliku. Inflacija se može dogoditi i preko noći, ali za njen dolazak naznaka ipak ima. To su receflacija(recesija+inflacija) i stagflacija (stagnacija+inflacija).

Recesija je blagi ekonomski poremećaj a stagnacija je vrijeme mirovanja ekonomskih promjena. Pojavom blagih ekonomskih poremećaja, ukoliko postanu mnogobrojniji i veći, možemo biti sigurni kako će se na kraju dogoditi inflacija kao najteži oblik ekonomskog poremećaja.

INTENZITET INFLACIJE

Prema intenzitetuinflacija se obično dijeli na umjerenu (do 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% mjesečno).

*Umjerena inflacija je prisutna u mnogim svjetskim ekonomijama. Povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potrošnih dobara. Ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvređuje. Umjerena inflacija se obično smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potražnju.

*U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju deviznu klauzulu. Finansijska tržišta odumiru iako ekonomija funkcioniše.

*Kod hiperinflacije stopa inflacije je u više cifara. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se zamjenjuje trampom(robna razmjena), dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i ekonomija je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljeg ubrzanja inflacije i na taj način zatvoriti . Stanovništvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadužuje a dodatna emisija novca od strane središnje banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanu hiperinflacije dolazi do teških društvenih i socijalnih poremećaja a ekonomija uopšte ne funkcioniše.

Ako je inflacija normalan fenomen rasta cijena, onda se država ne bi morala toliko truditi da vodi računa o rastu cijena u zemlji, i s tim u vezi ne bi morala uspostavljati političe veze koje usporavaju rast ekonomije. Ekonomije stalno prolaze kroz tzv cikluse, recesije, depresije.

...

 

--------------------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.----------------------------------------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]